cotpornost na koroziju
cotpornost na korozijumože se koristiti za razlikovanje dvaju metala. Ova dva metala ne sadrže željezo, pa ne hrđaju lako. Bakar oksidira tijekom određenog vremena i stvara zelenu patinu. Time se sprječava daljnja korozija metalne površine bakra. Međutim, mjed je legura bakra, cinka i drugih elemenata koji su također otporni na koroziju. Ukratko, mjed ima više zlatnu boju i veću otpornost na koroziju u usporedbi s bakrom.
Provodljivost
Često se ne razumiju razlike u vodljivosti različitih metala. Međutim, pretpostaviti vodljivost jednog materijala jer izgleda slično drugom vodljivom materijalu poznatog kapaciteta može biti katastrofalno za projekt. Ova je pogreška donekle očita u zamjeni bakra mjedi u električnim primjenama. Nasuprot tome, bakar je standard vodljivosti za većinu materijala. Ove mjere su izražene kao relativne mjere bakra. To znači da bakar nema otpor i da je 100 posto vodljiv u apsolutnom smislu. Mjed je, s druge strane, legura bakra i njegova je vodljivost samo 28 posto vodljivosti bakra.
toplinska vodljivost
Toplinska vodljivost materijala jednostavno je mjera njegove sposobnosti provođenja topline. Ova toplinska vodljivost varira od metala do metala, pa se mora uzeti u obzir kada se materijal treba koristiti u radnim okruženjima visoke temperature. Toplinska vodljivost čistih metala ostaje konstantna s porastom temperature, dok se toplinska vodljivost legura povećava s porastom temperature. U ovom slučaju bakar je čisti metal, dok je mesing legirani metal. Za usporedbu, bakar ima najveću vodljivost od 223 BTU/(hrft. F), dok mjed ima vodljivost od 64 BTU/(hrft. F).
talište
Talište metala ključno je za odabir inženjerskih materijala. To je zato što na točki taljenja može doći do kvara komponente. Kada metalni materijal dosegne točku taljenja, prelazi iz krutog u tekuće stanje. U ovom trenutku materijal više ne može obavljati svoju funkciju. Drugi razlog je taj što se metali lakše oblikuju kada su tekući. To će pomoći u odabiru najbolje mogućnosti oblikovanja između bakra i mesinga koja je potrebna projektu. U metričkom smislu, bakar ima talište do 1084 stupnjeva (1220 stupnjeva F), dok mesing ima talište od 900 stupnjeva do 940 stupnjeva. Raspon tališta mjedi je zbog različitih elementarnih sastava.
tvrdoća
Tvrdoća materijala je njegova sposobnost da se odupre lokalnoj deformaciji, koja može doći od utiskivanja unaprijed određenog geometrijskog utiskivača na metalnoj ravnini pod unaprijed određenim opterećenjem. Kao metal, mjed je čvršći od bakra. Što se tiče indeksa tvrdoće, tvrdoća mjedi kreće se od 3 do 4. S druge strane, bakar ima tvrdoću 2.5 - 30 na dijagramu kabelskog snopa, a mjed je proizvod različitih sastava bakra i cinkov. Što je veći sadržaj cinka, to je bolja tvrdoća i duktilnost mesinga.
težina
Kada se uspoređuje težina metala, voda se može odabrati kao osnova za specifičnu težinu - s obzirom na vrijednost 1. Specifična težina dvaju metala zatim se uspoređuje kao udio teže ili lakše gustoće. Nakon što smo to učinili, ustanovili smo da je bakar najteži, s gustoćom od 8930 kg/m3. S druge strane, gustoća mesinga varira od 8400 kg/m3 do 8730 kg/m3 ovisno o elementarnom sastavu.
Izdržljivost
Trajnost materijala odnosi se na sposobnost materijala da ostane funkcionalan bez nepotrebnog popravka ili održavanja kada je suočen s uobičajenim operativnim izazovima tijekom svog poluživota. Dva su metala pokazala gotovo identične razine izdržljivosti u svojim projektima. Međutim, bakar pokazuje najveću fleksibilnost u usporedbi s mesingom.
obradivost
Obradivost materijala odnosi se na sposobnost rezanja (strojne obrade) materijala kako bi se dobila prihvatljiva završna obrada površine. Aktivnosti strojne obrade uključuju rezanje, rezanje, lijevanje pod pritiskom itd. Mogućnost obrade također se može razmotriti u smislu materijala proizvodnje. Za usporedbu, mjed se lakše obradi od bakra. To mesing čini idealnim za primjene koje zahtijevaju visoku razinu oblikovanja.
Mogućnost oblikovanja
Bakar ima iznimnu sposobnost oblikovanja, što se najbolje opisuje njegovom sposobnošću proizvodnje žice mikronske veličine uz minimalno omekšavanje žarenjem. Općenito, povećanje čvrstoće bakrenih legura kao što je mjed proporcionalno je prirodi i količini hladnog rada. Uobičajene metode oblikovanja uključuju lijevanje pod pritiskom, savijanje, izvlačenje i duboko izvlačenje. Na primjer, mesingano kućište odražava karakteristike dubokog izvlačenja. U osnovi, bakar i legure mjedi i bakra pokazuju iznimnu sposobnost oblikovanja, ali bakar je vrlo fleksibilan u usporedbi s mjedi.
Zavarljivost
Bakar se lakše lemi od mesinga. Međutim, sve legure mjedi mogu se lemiti osim onih koje sadrže olovo. Osim toga, što je manji sadržaj cinka u mesingu, to je lakše zavarivati. Stoga mjed s udjelom cinka manjim od 20 posto ima dobru zavarljivost, a mjed s udjelom cinka većim od 20 posto ima bolju zavarljivost. Na kraju, lijevani mjed se jedva može zavariti. Kao što je ranije spomenuto, legure olovo-kositar mjed se ne mogu lemiti. Mora se izbjegavati izlaganje visokoj toplini zavarivanja, velikom predgrijavanju i sporim brzinama hlađenja.
Čvrstoća popuštanja
Granica razvlačenja smatra se najvećim naprezanjem pri kojem se materijal počinje trajno deformirati. U usporedbi bakra i mjedi, mjed ima veću granicu razvlačenja od bakra. U prilog ovoj tvrdnji, mjedena komponenta 34.5 ima čak 683 MPa (5000 - 99100 psi), dok je bakrena komponenta 33,3 MPa (4830 psi).
krajnja vlačna čvrstoća
Krajnja vlačna čvrstoća komponente ili materijala je njegova najveća čvrstoća protiv loma. Mjed je tvrđi i čvršći od bakra, pa je skloniji nastanku pukotina od naprezanja. To objašnjava zašto je krajnja vlačna čvrstoća mesinga niža, ali se može povećati ovisno o elementarnom sastavu. Krajnje vlačno naprezanje bakra je 210 MPa (30500 psi). Mjed, s druge strane, ima krajnji raspon vlačne čvrstoće od 124 - 1030 MPa (18000 - 150000 psi).
Smična čvrstoća
Čvrstoća na smicanje je čvrstoća materijala protiv popuštanja ili tipova strukturalnih sloma, posebno kada materijal slomi pri smicanju. U ovom slučaju, posmično opterećenje je sila koja uzrokuje klizni slom materijala ili elementa duž ravnine paralelne sa smjerom sile. Kada se mjeri, jasno je da mesing ima najveću čvrstoću na smicanje (35,000 psi - 48,000 psi), dok mesing ima najmanju čvrstoću na smicanje (25,{{5} }psi).
